om.jpg

Yoga je drevna disciplina koja se, koliko znamo, prvi puta spominje još u Vedskim tekstovima koji datiraju od 1500 godina pr.n.e. Kasnije je spominjana i u Upanishadama (800-500 god pr.n.e) te Bhaghvad Giti ( oko 3. st pr.ne). U drugom stoljeću n.e. filozof Patanjali piše Yoga sutre, tekst koji se danas smatra najpotpunijim yogičkim tekstom.

Sama riječ yoga znaci unija, dakle sjedinjenje duha i tijela, ili dalje, integracija s onim što mi osobno smatramo višim i većim od nas samih (univerzalna energija, majka Zemlja, Bog...).

Osam udova yoge koje objašnjava Patanjali jogiji prate i danas. U svim ovim drevnim tekstovima yoga se spominje kao put mudrosti koji, kroz fizičko, mentalno i duhovno zdravlje, vodi ka oslobođenju, odnosno prosvjetljenju. Objašnjavaju se tehnike meditacije, pranayame ( kontrole daha), koncentracije i sl., no prije svega ovo su filozofski tekstovi koji objašnjavaju koja moralna i životna naćela pojedinac treba sljediti da bi bio u skladu najprije sa samim sobom, sa svijetom oko sebe, i na kraju onim što smatra višim od njega samog (Bog).

Oko 9. stoljeća pojavljuje se Hatha yoga iz koje su nastale većina joga položaja koje se izvode danas na joga satovima po cijelom svijetu.
Kao i kroz stoljeća puno prije nas yoga je doživljavala svoju evoluciju pa je postojalo puno škola joge, kao i danas. No baza ostaje ista. Dok je ranije joga prvenstveno značila duhovni put, moderna yoga koju većina svijeta prakticira danas je sistem pozicija i disanja.

Kroz yogičke tehnike razvijamo osjećaj unutrašnjeg mira, jasnoće uma te zdravlja i harmonije fizičkog tijela. Ono najvažnije čemu nas uči jest da prihvatimo sami sebe, da postanemo svjesni svojeg mentalnog, duhovnog i fizičkog potencijala. Yoga nije religija i ne kontrira niti jednoj religiji. Bez obzira kojega smo vjerskog uvjerenja, možemo koristiti neke od tehnika joge da bismo bili zdraviji, mirniji i sretniji pojedinci. Nije bitno u sto vjerujete da biste pratili jogička načela koja su, primjerice, iskrenost, nenasilje, predanost, suosjecajnost.

YOGA I ZDRAVLJE

Yoga unosi ravnotežu u naš život. Postoje različite yoga tehnike, no sve imaju isti cilj - fizičko, mentalno i duhovno zdravlje.

Vježbanjem yoga asana ili pozicija povećat ćemo snagu i fleksibilnost tijela, ojačati zglobove, pospješiti cirkulaciju, rad probavnog trakta, kardiovaskularnog i živčanog sistema te centra za ravnotežu. Uz to, redovito vježbanje joge povećava energiju i vitalnost te snaži imunitet. Yoga asane i pranayama uklanjaju toksine nakupljene u tijelu efektivnije od bilo koje druge fizičke aktivnosti.

Iako pojedine yoga asane izgledaju akrobatski, ukoliko se izvode pravilno, svaka od njih ima iza sebe listu anatomskih i fizioloških dobrobiti.

Yoga asana nepotpuna je bez pravilnog disanja. Posebna tehnika jogičkog disanja obogaćuje krv kisikom, pospješuje koncentraciju te povećava kapacitet pluća. Povećanim dotokom kisika revitaliziraju se tijelo i um. Koncentracija na dah utišati će naše misli te nam pomoći da se fokusiramo na trenutak i postanemo svjesni onoga što sada radimo.

Raznim tehnikama meditacije smirujemo i fokusiramo um te uklanjamo stres i njegovo negativno djelovanje na organizam.

Yoga nas uči duhovnom zdravlju kroz određena moralna i životna načela. Uči nas kako otkloniti negativne misli i osjećaje te kako razviti suosjećanje i ljubav prema sebi i svijetu oko nas.